Početkom listopada 2024. godine, u sklopu Aktivnosti 4: Poučavanje i osposobljavanje (Prvi ciklus) Erasmus+ projekta DIRECTORS – DIgital data-dRiven EduCaTion fOR kidS, hrvatski dio projektnog tima proveo je niz radionica u Hrvatskoj s ciljem promicanja podatkovne pismenosti u osnovnoškolskom obrazovanju. Pod vodstvom Sveučilišta u Zagrebu, radionice su vodili izv.prof.dr.sc. Ivana Bosnić, s Fakulteta elektrotehnike i računarstva i doc.dr.sc. Ana Kuveždić Divjak s Geodetskog fakulteta.
Radionice su bile strukturirane u tri razine podatkovne pismenosti: osnovne, srednje i napredne podatkovne vještine, a svaka je bila prilagođena dobi i predznanju djece. Tijekom četiri posjeta hrvatskoj Osnovnoj školi Ante Kovačić u Mariji Gorici, tim je proveo šest radionica – po dvije za svaki razred (drugi, treći i četvrti). Svaka radionica se sastojala od dva susreta, osiguravajući dovoljno vremena za praktične aktivnosti i usklađenost sa školskim rasporedom. U radionicama je sudjelovalo ukupno 15 učenika drugih razreda, 18 učenika trećih razreda i 20 učenika četvrtih razreda, što je ukupno 53 učenika uključenih u aktivnosti.
Drugi razred: Osnovne podatkovne vještine
Učenici drugog razreda istraživali su podatke iz stvarnog svijeta uzevši kao primjer korištenje svojih mobitela, kao što su omiljene igre ili video kanali te vrijeme provedeno na određenim aplikacijama. Tijekom prvog susreta učenici su procijenili svoju uporabu mobilnih uređaja i izradili podatkovne kartice o svojim procjenama i omiljenim aplikacijama. Zatim su naučili kako grupirati, kategorizirati i čistiti podatke te kako ih prikazati u oblaku riječi.
U drugom susretu učenici su naučili kako prikupiti, prilagoditi i unijeti stvarne podatke sa svojih telefona u skup podataka. Istraživali su sličnosti i razlike između podataka cijelog razreda i vlastitih podataka te uspoređivali svoje procjene s prikupljenim podacima. Također su naučili kako vizualizirati podatke iz stvarnog svijeta, zašto je važno točno unijeti podatke te kako zaštititi privatnost prilikom dodavanja svojih podataka u zajednički skup podataka.
Treći razred: srednje podatkovne vještine
Učenici trećih razreda istraživali su svijet geoinformacija i kartiranja geoprostornih podataka. Nakon što su naučili osnove geografskih informacijskih sustava (GIS), u svom prvom susretu izradili su slojeve karte na prozirnim folijama, mapirajući školsko okruženje. Svaka folija predstavljala je jedan sloj informacija, kao što su zgrade, ceste, drveće ili igrališta. Kada su te folije složene jedna na drugu, svi su se slojevi kombinirali u cjelovitu kartu, koja je služila kao jednostavna vizualna analogija za GIS. Kao što su folije predstavljale različite slojeve, GIS sustavi digitalno organiziraju i analiziraju podatke u slojevima, omogućujući istraživanje i istraživanje različitih prostornih elemenata.
U drugom susretu učenici su svoja novostečena znanja primijenili u digitalnom okruženju, sudjelujući u detektivskoj igrici „Misterij nestale ravnateljice“. Koristeći GIS slojeve i podatke u digitalnom obliku, rješavali su zagonetke korak po korak. Na temelju dobivenih geografskih koordinata krenuli su u potragu za nestalom ravnateljicom u blizini škole i na kraju uspješno izvršili zadatak te pronašli – veliku kutiju bombona.
Četvrti razred: napredne podatkovne vještine
Učenici četvrtih razreda susreli su se s najzahtjevnijim zadatkom: naučiti prikupljati podatke iz različitih izvora iz stvarnog svijeta, procijeniti kvalitetu podataka te kritički analizirati rezultate. Taj se zadatak rješavao brojanjem koraka i mjerenjem udaljenosti na različite načine. Korišteni izvori podataka bili su: ručno brojanje, brojanje s mobilnim aplikacijama, brojanje s pametnim satovima/fitness narukvicama, mjerenje udaljenosti s aplikacijom Google Maps te mjerenje udaljenosti s mobilnim telefonima opremljenim GPS-uređajima uz snimanje GPX-staza. U prvom susretu učenici su istraživali razlike u brojanju koraka unutar učionice koristeći različite metode i senzore.
U drugoj sesiji otišli smo na trg, gdje su učenici mjerili veće udaljenosti na nekoliko načina, uključujući i pomoć satelita. Dok su hodali, također su snimali GPX-trake koje pokazuju rutu hodanja. Po povratku u učionicu učenici su usporedili rezultate svih mjernih metoda i zaključili da su tehnološka rješenja važna, ali ne smijemo slijepo vjerovati tehnologiji i prikupljenim podacima bez provjere i daljnjeg istraživanja.
Nakon svake radionice prikupljene su povratne informacije od nastavnika kako bi se evaluirale aktivnosti te prikupili komentari za poboljšanje. Ovaj proces je bitan dio prvog ciklusa radionica, koji čini dio Aktivnosti 4: Poučavanje i osposobljavanje (Prvi ciklus). Dobivene povratne informacije doprinijet će korisnim podacima za međunarodnu evaluaciju, koja se provodi u suradnji s nizozemskim timom, te će usmjeriti buduća usavršavanja i pristupe podučavanju i obrazovnih resursa. Ove radionice stoga pružaju ključnu priliku za procjenu i poboljšanje našeg pristupa, osiguravajući njegovu učinkovitost za buduću implementaciju.
